LSD poznat i kao acid, trip ili Lucy, je psihedelik koji može snažno promijeniti način na koji osoba razmišlja, vidi i osjeća. LSD je kratica za dietilamid lizergične kiseline koje se ne pojavljuju prirodno, nego se smatra polusintetskom tvari koju ju je Albert Hofmann prvi put pripravio izmjenom molekule pronađene u gljivici ražene glavice (ergotu) 1943. godine. Glavni psihoaktivni učinci LSD-a proizlaze iz aktivacije serotoninskih receptora 5-HT2A u mozgu, a njegovi učinci mogu biti intenzivni, dugotrajni i vrlo različiti od osobe do osobe.

Kako izgleda „trip“?

LSD proizvodi psihedeličko iskustvo, koje se često naziva „tripom“, a nijedna dva LSD „tripa“ nisu ista. Neki ljudi opisuju psihedeličko iskustvo kao jedno od najintenzivnijih iskustava u svom životu. Iskustvo LSD-a može biti pozitivno, često „mistično“ i osobno značajno, iako je obično iscrpljujuće. Međutim, takva iskustva mogu biti i preplavljujuća, nesretna ili zastrašujuća, s vrlo neugodnim učincima koji mogu trajati od nekoliko trenutaka do nekoliko sati. Mogu se pojaviti halucinacije, promjene u razmišljanju, anksioznost, panika i zbunjenost i brojni drugi simptomi.

Koliko traje?

LSD ne počinje djelovati odmah, ali se učinci obično pojavljuju unutar pola sata do jednog sata. Vrhunac tripa može trajati više od 4 sata, a učinci koji postupno slabe mogu se nastaviti i do 12 sati nakon toga. Kod LSD-a neki ljudi postanu anksiozni, panični i zbunjeni, osobito ako je uzeta vrlo velika doza. Povremeno trip može biti traumatičan, a trajanje ovisi o osobi i dozi.

Koji su rizici i izaziva li LSD ovisnost?

LSD ima relativno nisku toksičnost, ali to ne znači da je bez rizika. U rijetkim slučajevima ljudi dožive dugotrajan i razoran „bad trip“, osobito uz visoku dozu, nepovoljno okruženje ili postojeće psihičke poteškoće, koji se ponekad naziva „psihedeličkom krizom“, a to iskustvo može biti vrlo traumatično. Jednako tako, rizik od štete i smrti povezan s LSD-om predstavljaju nesreće i ozljede uzrokovane neobičnim ponašanjem i smanjenom sposobnošću prosuđivanja. Međutim, LSD može biti preplavljujuće i duboko iskustvo, i to ne nužno na način koji korisnik želi.

LSD se ne smatra drogom koja izaziva ovisnost. Iako LSD može proizvesti intenzivnu radost, takav ciklus kompulzivnog ponovnog uzimanja ne može se odvijati jer doza koja je proizvela intenzivne učinke daje malo ili nimalo učinka ako se ponovi sljedećih dana. Mozgu treba određeno vrijeme da izgubi tu otpornost na psihedeličke učinke.

„Set“ i „setting“

Korisna metoda za pamćenje čimbenika koji pomažu odrediti hoće li trip biti pozitivan ili noćna mora jest koncept „seta“ i „settinga“. „Set“ osobe, odnosno njezino psihičko stanje, uključuje raspoloženje, osobnost, misli i očekivanja. „Setting“ predstavlja konkretno mjesto i društvenu situaciju u kojoj osoba uzima drogu. Ako anksiozna i nesretna osoba uzme LSD bez odgovarajuće pripreme na kaotičnoj zabavi na kojoj ne poznaje niti vjeruje nikome, trip može biti katastrofalan. Uzimanje halucinogena na mirnom i poznatom mjestu, uz osobu kojoj vjerujete i koja je trijezna te služi kao „trip-sitter“, mnogo je manje vjerojatno da će biti iskustvo zbog kojeg ćete doživotno žaliti.

Oprez kod LSD-a

Nije sav „LSD“ koji je dostupan doista LSD. LSD ima gotovo jedinstveno svojstvo - iznimno nisku toksičnost. To znači da uzimanje mnogo prevelike količine može biti nevjerojatno uznemirujuće i može zahtijevati liječničku pomoć, ali vjerojatno neće fizički oštetiti tijelo. Međutim, ako „LSD“ zapravo sadrži neku drugu drogu, uzimanje prevelike količine može biti smrtonosno. Također, LSD se ne bi trebao kombinirati s psihijatrijskim lijekovima bez velikog opreza.

Izvor: https://www.drugscience.org.uk/drugs/lsd