LSD poznat i kao acid, trip ili Lucy, je psihedelik koji može snažno promijeniti način na koji osoba razmišlja, vidi i osjeća. LSD je kratica za dietilamid lizergične kiseline koje se ne pojavljuju prirodno, nego se smatra polusintetskom tvari koju ju je Albert Hofmann prvi put pripravio izmjenom molekule pronađene u gljivici ražene glavice (ergotu) 1943. godine. Glavni psihoaktivni učinci LSD-a proizlaze iz aktivacije serotoninskih receptora 5-HT2A u mozgu, a njegovi učinci mogu biti intenzivni, dugotrajni i vrlo različiti od osobe do osobe.

Kako izgleda „trip“?

LSD proizvodi psihedeličko iskustvo, koje se često naziva „tripom“, a nijedna dva LSD „tripa“ nisu ista. Neki ljudi opisuju psihedeličko iskustvo kao jedno od najintenzivnijih iskustava u svom životu. Iskustvo LSD-a može biti pozitivno, često „mistično“ i osobno značajno, iako je obično iscrpljujuće. Međutim, takva iskustva mogu biti i preplavljujuća, nesretna ili zastrašujuća, s vrlo neugodnim učincima koji mogu trajati od nekoliko trenutaka do nekoliko sati. Mogu se pojaviti halucinacije, promjene u razmišljanju, anksioznost, panika i zbunjenost i brojni drugi simptomi.

Koliko traje?

LSD ne počinje djelovati odmah, ali se učinci obično pojavljuju unutar pola sata do jednog sata. Vrhunac tripa može trajati više od 4 sata, a učinci koji postupno slabe mogu se nastaviti i do 12 sati nakon toga. Kod LSD-a neki ljudi postanu anksiozni, panični i zbunjeni, osobito ako je uzeta vrlo velika doza. Povremeno trip može biti traumatičan, a trajanje ovisi o osobi i dozi.

Koji su rizici i izaziva li LSD ovisnost?

LSD ima relativno nisku toksičnost, ali to ne znači da je bez rizika. U rijetkim slučajevima ljudi dožive dugotrajan i razoran „bad trip“, osobito uz visoku dozu, nepovoljno okruženje ili postojeće psihičke poteškoće, koji se ponekad naziva „psihedeličkom krizom“, a to iskustvo može biti vrlo traumatično. Jednako tako, rizik od štete i smrti povezan s LSD-om predstavljaju nesreće i ozljede uzrokovane neobičnim ponašanjem i smanjenom sposobnošću prosuđivanja. Međutim, LSD može biti preplavljujuće i duboko iskustvo, i to ne nužno na način koji korisnik želi.

LSD se ne smatra drogom koja izaziva ovisnost. Iako LSD može proizvesti intenzivnu radost, takav ciklus kompulzivnog ponovnog uzimanja ne može se odvijati jer doza koja je proizvela intenzivne učinke daje malo ili nimalo učinka ako se ponovi sljedećih dana. Mozgu treba određeno vrijeme da izgubi tu otpornost na psihedeličke učinke.

„Set“ i „setting“

Korisna metoda za pamćenje čimbenika koji pomažu odrediti hoće li trip biti pozitivan ili noćna mora jest koncept „seta“ i „settinga“. „Set“ osobe, odnosno njezino psihičko stanje, uključuje raspoloženje, osobnost, misli i očekivanja. „Setting“ predstavlja konkretno mjesto i društvenu situaciju u kojoj osoba uzima drogu. Ako anksiozna i nesretna osoba uzme LSD bez odgovarajuće pripreme na kaotičnoj zabavi na kojoj ne poznaje niti vjeruje nikome, trip može biti katastrofalan. Uzimanje halucinogena na mirnom i poznatom mjestu, uz osobu kojoj vjerujete i koja je trijezna te služi kao „trip-sitter“, mnogo je manje vjerojatno da će biti iskustvo zbog kojeg ćete doživotno žaliti.

Oprez kod LSD-a

Nije sav „LSD“ koji je dostupan doista LSD. LSD ima gotovo jedinstveno svojstvo - iznimno nisku toksičnost. To znači da uzimanje mnogo prevelike količine može biti nevjerojatno uznemirujuće i može zahtijevati liječničku pomoć, ali vjerojatno neće fizički oštetiti tijelo. Međutim, ako „LSD“ zapravo sadrži neku drugu drogu, uzimanje prevelike količine može biti smrtonosno. Također, LSD se ne bi trebao kombinirati s psihijatrijskim lijekovima bez velikog opreza.

Izvor: https://www.drugscience.org.uk/drugs/lsd

U sklopu programa Siguran izlazak, na festivalima i u klubovima, uspostavlja se COOLING ZONA (mjesto za odmor) s besplatnom vodom, informativnim, promotivnim materijalom i „Safe-pack-ovima“. Safe pack je dio pristupa smanjenja štete (harm reduction) gdje je cilj smanjiti zdravstvene rizike i učiniti izlazak sigurnijim sve s ciljem promocije odgovornog ponašanja i smanjenja rizika povezanih s konzumacijom psihoaktivnih tvari, alkoholom i seksualnim aktivnostima.

U našem prvom edukativnom videu detaljno seciramo sadržaj našeg "Safe pack-a" kako bi detaljnije pojasnili svrhu pojedinačnih komponenti koji se nalaze u njemu. Svaki „Safe-pack“ sadrži prezervative, lubrikante, alkoholne maramice, grožđani šećer, magnezij, čepiće za uši, slamku za ušmrkavanje, jedan bijeli papir i posjetnicu sa podacima o programu i QR kodom web-stranice programa.

Ovo je prvi u seriji edukativnih video uradaka namijenjenih mladima koji sudjeluju u noćnim izlascima i zabavama. Kroz ova edukativna videa nastojimo smanjiti rizike nepravilne i opasne konzumacije psihoaktivnih tvari među mladima te uz to nastojimo podignuti svijest o zdravstvenim i društvenim opasnostima koje su povezane s rizičnim ponašanjem.

Provedbu programa Siguran izlazak omogućilo je Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske. Naš program ne promiče konzumaciju psihoaktivnih tvari niti ovisnost.

U Nizozemskoj je izdano nacionalno crveno upozorenje DIMS-a nakon što su identificirane dvobojne ecstasy tablete s motivom Donalda Trumpa koje sadrže životno opasnu količinu PMMA-e (parametoksimetamfetamina).

Tablete se pojavljuju u više različitih kombinacija boja.

PMMA je izrazito opasna psihoaktivna tvar koja može izazvati opasno pregrijavanje organizma, konvulzije i gubitak svijesti. Poseban rizik predstavlja činjenica da se učinci mogu pojaviti tek nekoliko sati nakon uzimanja, što može povećati rizik od predoziranja.

Pojedinosti o upozorenju i fotografiju tableta dostavljamo u privitku.

Podsjećamo da pojava visokorizičnih psihoaktivnih tvari ima potencijalno velik utjecaj na javno zdravlje. Ako naiđete na tablete koje odgovaraju ovom opisu ili uočite druge neuobičajene psihoaktivne tvari, važno je o tome obavijestiti nadležne službe.

Izvor: www.hzjz.hr

GHB (Gama-hidroksibutirat) i GBL (Gama-butirolakton), još često nazivani „G“, „tekući ecstasy“ i „easy lay“, su depresori središnjeg živčanog sustava. Najčešće dolaze u obliku tekućine ili praha te se konzumiraju oralno. GHB se u vrlo malim količinama nalazi u ljudskom tijelu i tijelima drugih životinja, a GHB koji je dostupan kao rekreativna droga se proizvodi umjetno. GBL je „prolijek“ GHB-a. To znači da se konzumacijom GBL, u tijelu, pretvara u GHB.

GHB djeluje na tijelo na dva načina:

1. aktivira inhibicijske GHB receptore u mozgu, što uzrokuje sedativne učinke te potiče otpuštanje dopamina i hormona rasta;
2. aktivira GABA-B receptore u mozgu, što također uzrokuje sedativne učinke.

Kakve simptome izaziva GHB i GBL?

Jednako kao i alkohol, GHB i GBL djeluju kao opojni depresori središnjeg živčanog sustava. Često se koriste u društvenim situacijama gdje kod ljudi izazivaju osjećaj sreće i samopouzdanja. Neki od simptoma su: pričljivost, otvorenost, nekontrolirani smijeh, dok se kod nekih može manifestirati gubitak sposobnosti koncentracije i jasnog razmišljanja i povlačenje osobe u sebe. Kod nekih korisnika ova supstanca pojačava i seksualne osjećaje.

Jednako kao i kod drugih depresora, depresivni i euforični učinci postaju izraženiji pri većim dozama. Samo malo veće količina, primjerice jedan gutljaj više, može biti dovoljna da se prijeđe granica između ugode i kome. Neugodni osjećaji poput povraćanja i zbunjenosti postaju sve jači i učestaliji kako raste doza, a time se povećava i rizik od štete.

GHB i GBL mogu izazvati ovisnost pogotovo tijekom redovitog korištenja supstance kroz dulji vremenski period. Redovitom konzumacijom, povećava se tolerancija, čime korisnik postaje ovisan o supstanci. Osobe koje su ovisne o GHB-u ili GBL-u često su loše raspoloženi, osjećaju tjeskobu, žudnju te imaju poteškoće sa spavanjem.

Koji su rizici konzumacije GHB-a i GBL-a?

Kod konzumacije GHB-a i GBL-a postoji veliki rizik od predoziranja. Razlog iza toga stoji u tome što je vrlo mala razlika između doze koja izaziva ugodan učinak i one koja može biti opasna. Predoziranje može dovesti do gubitka svijesti, potiskivanja disanja i oštećenja mozga. Osim toga, GBL je potentniji od GHB-a, stoga je prilikom konzumacije potrebna manja količina, ali je izloženost riziku od predoziranja veća.

Ova supstanca se može pronaći u razrijeđenom i u čistom obliku. Čisti GBL korisnik sam priprema u otopinu do poznate koncentracije. Poznavanje koncentracije pomaže pri određivanju doze i smanjenju predoziranja.

Povezanost seksualnih napada s GHB-om?

GHB je jedna od supstanci koje se koriste kao sredstvo za počinjenje seksualnih napada. Kako bi se smanjio rizik od napada, bitno je ne ostavljati pića bez nadzora, ne prihvaćati otvorena pića od nepoznatih ljudi te smanjiti konzumaciju alkohola i drugih sredstava. Uz to, ukoliko piće ima sumnjiv okus, slano ili daje po plastici, nemojte ga dovršiti.

Važno je naglasiti, da se GHB ili GBL nikad ne bi smjele miješati s drugim drogama. Čak i mala količina alkohola u kombinaciji sa supstancom može imati negativne učinke.

Izvor: https://www.drugscience.org.uk/drugs/ghb

Ketamin („K”, „ket”, „keta” ili „special K”) sintetska je tvar koja već dugo ima važnu ulogu u ljudskoj i veterinarskoj medicini kao anestetik i analgetik. Razvijen 1960-ih godina, ketamin je brzo pronašao primjenu u hitnoj medicini, zbrinjavanju trauma i terenskim uvjetima koji zahtijevaju brzo djelujuću i pouzdanu anesteziju.

U posljednjem desetljeću ketamin je postao sve značajnija tvar na ilegalnim tržištima droga zbog svojih brzo djelujućih antidepresivnih učinaka. Njegovi disocijativni i halucinogeni učinci, relativno niska cijena po dozi te percepcija među korisnicima da nosi manji akutni rizik od nekih drugih ilegalnih droga možda su pridonijeli njegovoj rastućoj popularnosti. No, poznato je da je ketamin povezan s nizom akutnih i kroničnih zdravstvenih šteta, uključujući intoksikaciju, nesreće i ozljede povezane s disocijacijom, narušenom motoričkom kontrolom i promijenjenom percepcijom. Posebnu zabrinutost za zdravstvene sustave predstavljaju teške i često nepovratne urološke komplikacije, kronična disfunkcija mokraćnog mjehura i oštećenje bubrega.

EUDA u suradnji s EMPACT donosi publikaciju koja predstavlja procjenu EU. Oslanjajući se na doprinose iz 32 zemlje, dopunjene stručnim raspravama izvješće pruža sljedeće ključne nalaze:

1. Rast ilegalnog tržišta ketamina u EU odražava se u povećanom uvozu posljednjih godina, unatoč naizgled stabilnoj medicinskoj i veterinarskoj potražnji.

2. Nemedicinska uporaba ketamina i dalje je niska u općoj populaciji, ali povezane štete rastu u određenim podskupinama i mogu biti nerazmjerno velike.

3. Preusmjeravanje iz legalnog opskrbnog lanca glavni je izvor ilegalnog ketamina za daljnje krijumčarenje i distribuciju od strane organiziranih kriminalnih skupina.

4. Različiti zakonski okviri olakšavaju ilegalnu trgovinu ketaminom.

5. Podaci o zapljenama ukazuju na širenje ilegalnog tržišta.

6. Trgovina ketaminom ukorijenjena je u transnacionalne kriminalne mreže koje se bave trgovinom više vrsta droga.

7. Nedostaci u znanju i dalje postoje u zdravstvenom i sigurnosnom sektoru, što negativno utječe na razumijevanje legalnog i ilegalnog tržišta ketamina.

Više o ketaminu i trenutačnom stanju u Europi kroz cjelovito izvješće pročitajte na stranici: https://www.euda.europa.eu/publications/joint-publications/ketamine-europe_en

Svake godine na inicijativu Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) obilježava se Svjetski dan borbe protiv hepatitisa. Cilj ove inicijative je podizanje svijesti opće i stručne javnosti o važnosti prevencije, ranog otkrivanja i liječenja virusnih hepatitisa.

Zašto je ovo važno? Virusni hepatitis već desetljećima predstavlja značajnu globalnu javnozdravstvenu prijetnju. Gledano šire, virusni hepatitis pogađa oko 400 milijuna ljudi diljem svijeta, a od njegovih posljedica godišnje umire 1,4 milijuna ljudi. Najzabrinjavajuće - čak 95% oboljelih uopće ne zna da su zaraženi, jer infekcija često prolazi bez simptoma ili s vrlo blagim simptomima, a virusni hepatitis vodeći je uzrok raka jetre i transplantacija jetre u Europi.

Virusni hepatitisi skupina su zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetru, a uzrokuje ih pet vrsta virusa - A, B, C, D i E. Rasprostranjeni su po cijelom svijetu, uz različitu prevalenciju (postotak zaraženih), pri čemu tipovi A, B i C čine 95 % slučajeva.

Hepatitis A (HAV) je akutna virusna upala jetre koja se prenosi konzumacijom hrane i vode zagađene fekalijama, izravnim kontaktom sa zaraženom osobom te rjeđe spolnim putem. Najčešći simptomi su povišena temperatura, gubitak apetita, mučnina, proljev, bolovi u trbuhu, tamna mokraća, svijetla stolica i žutica, iako mnogi zaraženi nemaju simptome. Bolest uglavnom prolazi sama od sebe i ne prelazi u kronični oblik. Prevencija se temelji na cijepljenju, održavanju osobne higijene te konzumaciji zdravstveno ispravne hrane i vode.

Hepatitis B (HBV) je akutna ili kronična virusna infekcija jetre. Prenosi se kontaktom sa zaraženom krvlju i drugim tjelesnim tekućinama, spolnim putem te s majke na dijete tijekom poroda. Simptomi uključuju žuticu, tamnu mokraću, umor, mučninu, povraćanje i bolove u trbuhu, ali mnogi oboljeli nemaju izražene simptome. Kronična infekcija može dovesti do ciroze, raka i zatajenja jetre. Postoji učinkovito cjepivo, a prevencija uključuje cijepljenje, siguran spolni odnos te izbjegavanje dijeljenja igala i osobnih predmeta koji mogu biti kontaminirani krvlju.

Hepatitis C (HCV) je virusna bolest jetre koja se najčešće prenosi kontaktom sa zaraženom krvlju, a rjeđe spolnim putem ili tijekom poroda. Većina zaraženih nema simptome, dok se kod ostalih mogu javiti umor, povišena temperatura, mučnina, bolovi u trbuhu i žutica. Kod velikog broja oboljelih bolest prelazi u kronični oblik, što može uzrokovati cirozu i rak jetre. Za hepatitis C ne postoji cjepivo, ali se liječi antivirusnim lijekovima. Prevencija se temelji na izbjegavanju kontakta sa zaraženom krvlju, korištenju sterilnog pribora i sigurnom spolnom ponašanju.

Hepatitis D (HDV) javlja se isključivo kod osoba koje su već zaražene virusom hepatitisa B. Prenosi se kontaktom sa zaraženom krvlju. Simptomi su slični onima kod hepatitisa B, ali bolest može biti znatno teža. Ne postoji učinkovita antivirusna terapija, a najbolja zaštita je cijepljenje protiv hepatitisa B te izbjegavanje kontakta sa zaraženom krvlju.

Hepatitis E (HEV) je virusna upala jetre koja se prenosi uglavnom konzumacijom kontaminirane vode i hrane, posebno nedovoljno termički obrađenog svinjskog mesa i školjkaša. Simptomi uključuju malaksalost, gubitak apetita, mučninu, bolove u trbuhu, vrućicu i žuticu, a mnoge infekcije prolaze bez simptoma. Bolest se najčešće spontano povlači, ali može biti vrlo opasna za trudnice i osobe oslabljenog imuniteta. Ne postoji specifičan lijek ni cjepivo pa se prevencija temelji na dobroj higijeni, sigurnoj vodi za piće i pravilnoj termičkoj obradi hrane.

Rano otkrivanje spašava živote! Testiranje nije razlog za brigu, već prilika da preuzmete kontrolu nad svojim zdravljem. Stoga, pozivamo sve zainteresirane da dođu u našu Udrugu Porat na adresu I. Smiljanića 2, Trg Petra Zoranića i BESPLATNO se testiraju na hepatitis C!  Napravite nešto dobro za sebe jer jedan mali, jednostavan korak danas može vam donijeti mir i sigurnost za sutra.

Izvor: https://www.hzjz.hr/aktualnosti/virusni-hepatitisi/

Agencija Europske unije za droge (EUDA), objavila je novo Europsko izvješće o drogama za 2026. godinu: trendovi i kretanja. U izvješću je sudjelovalo 29 zemalja (27 država članica Europske unije te Norveška i Turska). Izvješće donosi najnovije stanje problema povezanih s drogama, detaljnu analizu uporabe i kretanja, štetnih posljedica konzumacije te odgovor na rješavanje problema povezanih s drogama.

Osobe koje ubrizgavaju droge izložene su visokom riziku od zaraze virusima hepatitisa C, B i A (HCV, HBV i HAV) te virusom humane imunodeficijencije (HIV) zbog dijeljenja pribora za uporabu droga. Uporaba stimulansa povezana je s povećanim rizikom od spolno prenosivih infekcija, dok loši životni uvjeti mogu osobe koje koriste droge izložiti infekcijama koje se prenose bliskim kontaktom. Te infekcije mogu uzrokovati akutne ili kronične bolesti koje mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih posljedica, uključujući smrt.

Novo izvješće sadrži niz grafičkih prikaza i fotografija koje omogućuju pregled trendova na europskoj i nacionalnoj razini. U izvješću o zaraznim bolestima povezanim s drogama pisalo se o:

1. Padu novih HIV infekcija povezanih s injektiranjem droga u EU gdje u pojedinim zemljama (Grčka, Latvija, Litva, Bugarska) stope i dalje ostaju visoke, a injektiranje droga čini značajan udio novih HIV slučajeva
2. Hepatitisu C i B koji i dalje predstavljaju značajan javnozdravstveni problem među osobama koje injektiraju droge, uz velike razlike u prevalenciji između europskih zemalja i gradova
3. Epidemiji hepatitisa A tijekom 2025. godine koja je posebno pogodila osobe bez doma i osobe koje koriste droge, uz velik broj hospitalizacija i 39 prijavljenih smrtnih ishoda

Više o zaraznim bolestima povezanih s drogama i trenutačnom stanju u Europi kroz cjelovito izvješće pročitajte na stranici: https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/drug-related-infectious-diseases_en

Agencija Europske unije za droge (EUDA), objavila je novo Europsko izvješće o drogama za 2026. godinu: trendovi i kretanja. U izvješću je sudjelovalo 29 zemalja (27 država članica Europske unije te Norveška i Turska). Izvješće donosi najnovije stanje problema povezanih s drogama, detaljnu analizu uporabe i kretanja, štetnih posljedica konzumacije te odgovor na rješavanje problema povezanih s drogama.

Uz dobro poznate nezakonite tvari dostupne na tržištima droga, u Europi se koriste i brojne druge droge sa stimulativnim, halucinogenim, anestetičkim, disocijativnim ili depresivnim svojstvima: LSD, halucinogene gljive, ketamin i GHB. Neke od tih tvari već su dobro ukorijenjene u pojedinim zemljama, gradovima ili među određenim skupinama stanovništva, no njihova je relativna prevalencija i dalje niska u usporedbi s drugim nezakonitim drogama. Međutim, postojeći pristupi praćenju često nisu dovoljno učinkoviti u prepoznavanju obrazaca i trendova uporabe ovih manje poznatih tvari. Zbog toga je teško s pouzdanjem procijeniti učestalost njihove uporabe i povezane štetne posljedice.

Novo izvješće sadrži niz grafičkih prikaza i fotografija koje omogućuju pregled trendova na europskoj i nacionalnoj razini. U izvješću o ostalim drogama pisalo se o:

1. Integraciji ketamina u tržišta droga što stvara izazove za smanjenje štete i liječenje
2. Dostupnosti novih benzodiazepina koji predstavljaju rizik za javno zdravlje
3. Ključnim podacima i trendovima koji uključuju: prevalenciju i obrasce uporabe drugih droga, ulazak u liječenje zbog uporabe ketamina, štetne posljedice povezane s uporabom drugih droga te podatci o tržištu drugih droga.

Više o ostalim drogama i trenutačnom stanju u Europi kroz cjelovito izvješće pročitajte na stranici: https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/other-drugs_en

Izvor: https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/other-drugs_en

Agencija Europske unije za droge (EUDA), objavila je novo Europsko izvješće o drogama za 2026. godinu: trendovi i kretanja. U izvješću je sudjelovalo 29 zemalja (27 država članica Europske unije te Norveška i Turska). Izvješće donosi najnovije stanje problema povezanih s drogama, detaljnu analizu uporabe i kretanja, štetnih posljedica konzumacije te odgovor na rješavanje problema povezanih s drogama.

MDMA je sintetska droga kemijski povezana s amfetaminima, ali s donekle drugačijim učincima. U Europi se MDMA uglavnom povezuje s povremenom uporabom u noćnom životu i zabavnim okruženjima. Podaci iz istraživanja pokazuju da je MDMA, nakon kokaina, drugi najčešće korišteni ilegalni stimulans u Europi.

Novo izvješće sadrži niz grafičkih prikaza i fotografija koje omogućuju pregled trendova na europskoj i nacionalnoj razini. U izvješću o MDMA-u pisalo se o:

1. Rastućoj europskoj proizvodnji MDMA-a koja odražava inovativne metode i globalnu potražnju
2. Jačini MDMA proizvoda koja i dalje predstavlja zdravstveni rizik
3. Izazovima u informiranju korisnika o MDMA-u
4. Testiranju droga koje pokazuje malo krivotvorenja, ali zabrinjava visok sadržaj MDMA-a
5. Ključnim podacima i trendovima koji uključuju: rasprostranjenost i obrasce uporabe MDMA-a, smrtne slučajeve i bolničke primjene povezane s MDMA-om, podatke o tržištu MDMA-a 

Više o MDMA-u i trenutačnom stanju u Europi kroz cjelovito izvješće pročitajte na stranici: https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/mdma_en Izvor: https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/mdma_en

Agencija Europske unije za droge (EUDA), objavila je novo Europsko izvješće o drogama za 2026. godinu: trendovi i kretanja. U izvješću je sudjelovalo 29 zemalja (27 država članica Europske unije te Norveška i Turska). Izvješće donosi najnovije stanje problema povezanih s drogama, detaljnu analizu uporabe i kretanja, štetnih posljedica konzumacije te odgovor na rješavanje problema povezanih s drogama.

U izvješću se ističu sintetički stimulanski stavljajući poseban naglasak zbog njihovog značajnog rizika za javno zdravlje. Amfetamin, metamfetamin i sintetski katinoni sintetski su stimulansi središnjeg živčanog sustava prisutni na europskom ilegalnom tržištu droga. Povijesno gledano, amfetamin je bio najčešće korišten, dok su metamfetamin i sintetski katinoni bili manje dostupni i manje korišteni. Međutim, nedavni tržišni pokazatelji upućuju na rast uporabe i širenje metamfetamina, a osobito sintetskih katinona u Europi.

Proizvodnja sintetskih droga u Europi vrlo je dinamična te istodobno utječe na promjene u preferencijama potrošača prema određenim stimulansima te im se prilagođava. Uvođenjem novih tvari na maloprodajno tržište, potiče njegovo širenje. Zbog toga sve veća dostupnost i uporaba sintetskih stimulansa izaziva zabrinutost zbog mogućeg porasta zdravstvenih i društvenih problema.

Novo izvješće sadrži niz grafičkih prikaza i fotografija koje omogućuju pregled trendova na europskoj i nacionalnoj razini. U izvješću o sintetskim stimulansima pisalo se o:

1. Smanjenju štete i liječenju te kako isto mora odgovoriti na promjenjivo tržište stimulansa
2. Rizicima šire uporabe metamfetamina zbog proizvodnje i krijumčarenja
3. Uvozu i dinamičnoj proizvodnji koja učvršćuje sintetske katinone na europskom tržištu droga
4. Sve većem predstavljanju izazova od strane sintetski stimulansa
5. Ključnim podatcima i trendovima koji uključuju: rasprostranjenost i obrasce uporabe sintetskih stimulansa, ulazak u liječenje zbog uporabe sintetskih stimulansa, injektiranje sintetskih stimulansa, štete povezane s upotrebom sintetičkih stimulansa te podatci o tržištu sintetskih stimulasa

Više o sintetičkim stimulansima i trenutačnom stanju u Europi kroz cjelovito izvješće pročitajte na stranici: https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/synthetic-stimulants_en

Izvor:

1. https://www.euda.europa.eu/publications/european-drug-report/2026/synthetic-stimulants_en